Iz Izvještaja Svjetske banke o javnim politikama u RH za 2016.g

....citati:...... Hrvatski zdravstveni sustav usredotočen na bolnice i mreža pružanja usluga nisu dobro prilagođeni promjenjivimpotrebama zemlje za zdravstvenu skrb. Poboljšanje funkcioniranja primarne zaštite kljucno je kako bi se

ojacala isplativija preventivna zaštita i racionaliziralo pružanje bolnickih usluga

 

Ključni potezi:

  • Unaprijediti i racionalizirati model pružanja usluga: modernizirati zdravstvenu mrežu
  • promjenama u strukturi i organizaciji zdravstvenih ustanova kako bi se poboljšala integracija
  • zaštite i provesti klinicke smjernic
  • povezati placanja primarne zaštite i bolnicka placanja s klinickim smjernicama,poboljšati povratneinformacije o uspješnosti te uspostaviti fiskalnu disciplinu, bolje upravljanje bolnicama i odgovornost
  • Stopa smrtnosti od ishemijske bolesti srca u Hrvatskoj dvaput je veca od prosjeka u EU, stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustavaveca je za 70 posto, a od raka pluca, dušnika i bronhija za 22 posto100. Stanovništvo Hrvatske
  • Hrvatska je 2013. potrošila oko 7,3posto BDP-a na zdravstvo, zbog cega se nalazi iznad prosjeka država clanica EU-a od 6,8 nakon 2004.
  • Dospjele nepodmirene obveze znatne su i urujnu 2015., a iznosile su gotovo 2,8 milijardi kuna ili oko 0,8 posto BDP-a. Nepodmireneobveze bolnica iznose tri cetvrtine nepodmirenih obveza zdravstvenog sektora u klinickim centrima (tercijarna skrb, bolnice 0. i 1. kategorije
  • Zdravstveni sektor kao cjelina nije stvorionove nepodmirene obveze 2015., a HZZO je ostvario znatna smanjenja dospjelihnepodmirenih obveza
  • zbog starenjpritisci zdravstvene skrbina javnu potrošnju još povecavati od polaznih 5,7 posto BDP-a u 2013. do izmeu 6,7 posto i 9,7posto u 206011a stanovništva
  • U bogatim županijama, kao što su Zagrebacka županija, Zadarska županija, Bjelovarskobilogorska županija i Karlovacka županija stope smrtnosti novorođene djece usporedive su s prosjekom u EU-u ili su cak i niže, dok su stope smrtnosti novorođene djece u siromašnijim županijama poput Licko-senjske, Osjeckobaranjske i Viroviticko-podravske dvostruko vece od onih u bogatijim županijama
  • Znatan dio dugorocne skrbi o starijim osobama u bolnicama je skup. Ta bi se skrb mogla pružati u drugim objektima jer bi tako bila prikladnija i isplativija. Postoji rastuca potreba za palijativnom i kronicnom skrbi koja se također bolje pruža u objektima koji nisu bolnice. Napredak utehnologiji, anesteziji i operacijskim tehnikama znači da se usluge mogu pružati u ambulantama i dnevnim centrima
  • Visoke stope uputnica iz primarne skrbi bolnicama u Hrvatskoj od 25 posto u usporedbi s uobicajenim rasponomod 5 do 12 posto ukazuje na to da poboljšanje rada primarne zaštite ima ulogu u racionalizacij i pružanja bolnickih usluga kao i poboljšanje preventivne zaštite kako bi se unaprijedili rezultati u zdravstvu
  • kako RH može ojačati svoj zdravstveni sustav: definirati mreže ustanova zdravstvene skrbi, racionalizirati broj, distribuciju i profile uslugabolnica s ciljem smanjenja akutne skrbi, iskljucenje toplica iz osnovnog zdravstvenogosiguranja i povecanje subakutne, dugorocne, palijativne zaštite i kapacitet dnevne bolnice;promicati ambulantne usluge, ukljucujuci usluge specijalistickih ordinacija, dijagnostike ilijecenja,ojacati zaštitu primarne razine i promicati dvosmjerne uputnice me u razinama ustanova zdravstvene skrbi.( interne Up )
  • Sabor je 2015.odobrio Master plan bolnica kojim se utvrđuje prijedlog za preoblikovanje pružanja bolnickihusluga. Ubrzanje provedbe nacionalnog planarazvoja bolnica bit ce važno radi ponovnog uskla đivanja mreže pružanja usluga i daljnjegpoboljšanja kvalitete i ucinkovitosti
  • Bolnice u Hrvatskoj sada prijavljuju neocekivane neželjene doga đaje, to jest ekstremne događaje, kojima se upozorava nakriticne nedostatke u kvaliteti skrbi u bolnicama i ustanovama primarne zaštite, cime pružaju bitne informacije koje predstavljaju prvi korak uutvrđivanju i rješavanju nedostataka u kvaliteti
  • Oko 50 posto poboljšanja ocekivanog životnog vijekaostvarenog tijekom takozvane „kardiovaskularnerevolucije“ u zemljama EU-15 proizlazi izaktivnosti primarne i sekundarne zaštite kojima se promicao zdrav život te koje su bile usredotocene na smanjenje konzumacije alkohola i duhana i ciji je cilj bio sprijeciti ilismanjiti komplikacije zbog pretilosti, visokogkrvnog tlaka ili dijabetesa. Sve su to kljucni cimbenici koji doprinose obolijevanju u Hrvatskoj.Obrazovanije osobe i osobe s vecim primanjimau vecini zemalja vjerojatnije ce se koristitiuslugama preventive zaštite, što je vjerojatno slucaj i u Hrvatskoj
  • Više od 50 posto lijecnika primarne zaštite trenutacno radi u multidisciplinarnim grupnim praksama kojima im se omogucuje da meusobno dijeleresurse i strucnost. Ucinak toga trebao bi biti proširenje raspona usluga koje se mogu pružatina prvoj razini skrbi i smanjenje broja uputnica. HZZO revidira praksu propisivanja lijekova narecept lijecnika kako bi utvrdio one koji previše propisuju takve lijekove te ih uputio da smanje broj recepata
  • sve do nedavno bolnice su primale sva svoja procijenjena placanja za DRG (Diagnosis Related Groups )unaprijed u obliku mjesecnog transfera jedne dvanaestine godišnjeg ugovornog iznosa.Neuspješne bolnice rijetko su na kraju godine vracale sredstva na koja nisu imale pravo, a nefleksibilne granice u ugovorima znacile su da se sredstva nisu mogla preusmjeriti s neuspješnih na uspješne bolnice, cime su se nagrađivale neuspješne bolnice
  • Prilagodbe bolnickih placanja poduzetesredinom 2015. korak su naprijed prema poboljšanju bolnicke fiskalne discipline.Financiranje sada prati pacijente. Granice povrata sredstava fleksibilne su i mogu sepreusmjeriti s bolnica koje ne pružaju usluge na one koje ih pružaju. Udio unaprijed isplacenih ugovornih sredstava bolnicama smanjen je i do kraja 2016. trebao bi iznositi ciljnih 25 posto.Trenutacno, udio unaprijed isplacenih sredstava iznosi 80 posto
  • Primjera radi, 57 planiranih operacija uokviru pet najcešcih vrsta planiranih operacija sada se obavlja izvan bolnice cime ce se jedinicnitroškovi potencijalno smanjiti za 30 do 70 posto. S druge strane, 2011. samo 1,8 posto takvih operacija obavljeno je izvan bolnice. S tim bi se reformama trebalo nastaviti
  • usklađivanje bolnicke infrastrukture smanjenjem broja kreveta za akutnu skrb i istovremenim povecanjem kreveta zasubakutnu, dugorocnu i palijativnu skrb te kreveta za dnevnu skrb i usluga bit ce kljucno za isplativo preusmjeravanje pružanja usluga prema hrvatskim potrebama koje se mijenjaju. Provedbu Master plana bolnica treba ubrzati, a detaljne planove za barem jedan program reorganizacije bolnice izraditi i provesti